|
Odlukom
Berlinskog kongresa (1878) povjerena je Austro-Ugarskoj uprava
nad Bosnom i Hercegovinom. Na vijest da ce Austro-Ugarska
okupirati Bosnu domace stanovnistvo je odgovorilo formiranjem
Narodne vlade i posebnih vojnih jedinica koje su vrsile
pripreme za oruzani otpor. Tako je u prozoru formirana posebna
jedinica sastavljena od pojedinih naroda. Medutim, slaba
organizacija i nedostatak oficirskog kadra uvjeovao je brzom
porazu domacih snaga. Odmah po osvajanju Prozora okupator
uspostavlja svoju vlast. Sjediste sreskog nacelstva smjesteno
je u veliku Muftica kucu.
Medu najvecim
novinama koje su austrougarske okupacione cete unijele u zivot
Bosne i Hercegovine, bila su siroko otvorena vrata razvoju
kapitalizma na nasem tlu. Ta novina uslovila je da se i u
malim kasabama, kakav je bio Prozor razvije trgovina i
zanatstvo. Prozor je u vrijeme dolaska novog okupatora ima
svega 845 stanovnika (770 muslimana i 75 katolika), a citav
srez 9.419 stanovnika (5.357 katolika i 4.062 muslimana).
Borba za
vjersku, vakufsku i prosvjetnu autonomiju
U
austro-ugarskom periodu u Bosni i Hercegovini se javlja
budenje nacionalne svijesti kod pojedinih naroda. Osnivaju se
mnoga kulturno-prosvjetna drustva. U Prozoru su za vrijeme
austro-ugarske vladavine osnovana dva muslimanska drustva
1.
Musllimanska citaonica (kiraethana)
2.
Muslimansko omladinsko udruzenje "Uhuvet".
Nacionalno
bu]enje Hrvata takoder je bilo ispoljeno. "Hrvatski
sokol" (sportsko drustvo) u Mostaru vrsio je veliki
utjecaj na pojedina mjesta u Hercegovini, tako da dolazi do
formiranja drustva u Prozoru 1910. godine, koje je djelovalo
do II svjetskog rata.
A. B.
|