|
U
vrijeme jacanja srednjovjekovne bosanske drzave Rama
se nasla u njenom sastavu. Kao sto je receno Ugarska
je stalno nastojala da potcini Bosnu i to je uspjela.
Kao sto je vrlo malo podataka o madarskoj vladavini u
Rami tako se nista pouzdano ne zna kad je ona usla u
sastav bosanske drzave. U jednoj povelji koju je 1322.
godine izdao Stjepan II Kotromanic, spominje se od
"od Rame knez Ostoja", a iz druge povelje
koja je pisana 1323. godine doznaje se da je to bio
knez Ostoja Pribojevic. Ime grada Prozora prvi put se
spominje u darovnoj povelji Tvrtka I, sto ju je izdao
11. augusta 1366. godine u "zupi Rami pod
Prozor-gradom". Njom on daruje Vukcu Hrvatinicu,
ocu hercega splitskoga - Hrvoja Vukcica, citavu
plivsku zupu sa tvrdim Sokol-gradom. Sam grad,
najvjrovatnije je nastao tako sto je prvo bilo
podignuto utvrdenje , oko kojeg se kasnije razvilo
predgrade, ustvari gradsko naselje, a koje je jos
prije pada Bosne pod tursku vlast postalo poznato
trgoviste. O zivotu Prozora kada se nalazio u sastavu
srednjovjekovne bosanske drzave do danas se sacuvalo
malo podataka. Vrlo oskudni su i ostaci materijalne
kulture tog doba. Osim utvrdenja (Grad), kojeg su,
najvjerovatnije, kasnije Turci obnovili, tu se jos
nalaze i stecci (nadgrobni spomenici). Malo je
prozorskih sela u kome, ili u njegovoj blizini, nema
stecaka , obicno grupisanih u nekropole (veca
groblja), a ima ih i u manjim skupinama, od dva do
tri. U prozorskom kraju ima nekoliko nekropola, sa
nekoliko desetina, pa cak i stotina stecaka. Takva
jedna nekropola nalazi se u selu Gorici. Zbog vrlo
oskudnih podataka o stanovnistvu ovog kraja iz
tadasnjeg vremena nije moguce da se sa sigurnoscu
utvrdi kojoj su religiji pripadali. Poznato je da su
PROZORU boravila dva bosanska kralja. Osim Tvrtka I u
Prozoru je boravio i Tvrtko II. On je u Prozoru primio
dubrovacko poslanstvo. U zapadnoj Bosni zupa Rama sa
Prozorom je uvijek racunata u uzu Bosnu.
|