|
|
| Prozorski
kraj u osmanskom periodu |
|
Staru zupu Ramu s
gradom Prozorom Osmanlije su zauzeli u ljeto 1463.
godine. Medutim u oktobru iste godine Vladislav
Heregovic ju je oslobodio, pa mu je ugarski kralj
Matija Korvin 6. decembra 1463. godine darovao Prozor,
kao nagradu za pomoc u borbama koje je kralj tada
vodio u Bosni. Od tada pa do 1469. godine nema joj
spomena u izvorima. Godine 1469. Rama se javlja kao
nahija u kadiluku Neretva, a njen grad Prozor kao
tvrdava sa posadom. Prozorski grad (Gradina) smjesten
je na juznoj strani Prozora, na relativnoj visini
iznad varosi oko 300 metara. Rusevine i jedna kula mu
se i danas vide. Prema predaji sultan Mehmed Fatih
(1451-1481) ga je najkasnije osvojio. Znacajne
promjene u zivotu stanovnistva, kako cijele Bosne i
Hercegovine, tako i prozorskog kraja unesene su
prodorom Osmanlija na ove prostore. Dolaskom Osmanlija
na ove prostore, oni uspostavljaju svoje drzavno i
drustveno uredenje, feudalizam, svoju religiju -
islam, koja je izazvala velike promjene u zivotu
domaceg stanovnistva. Glavni nosilac i oslonac nove
vlasti postalo je novo plemstvo. Nakon zauzimanja
Prozora Turci su u grad smjestili svoju posadu sa
dizdarom na celu. Veliki dio Ramske nahije je
podjeljen na manje teritorijalne oblasti (timare i
zijamete). U ugovoru o miru, koji je sklopjen 20.
augusta 1503. godine izmedu sultana Bajezida II (1481
- 1512) i ugarskog kralja Vladislava, Rama i Prozor se
spominju kao dijelovi turske pokrajine Bosne. Grad
(castel) Prozor imao je 1574. godine svoj pazar (trg),
koji se u doba srednjovjekovne bosanske drzave, a
najvjerovatnije i tada nalazio, nalazio na podrucju
Podgrada. Godine 1626. grad Prozor je bio opasan
bedemima, ciji se ostaci danas mogu vidjeti na mjestu
juzno od prozorske kule, udaljenom oko 10 metara.
Prozor je za
vrijeme turske vlasti bio sjediste dizdara, ajana,
muteselima, mudira i raznih organa vojnih vlasti. Do
konca XVI vijeka Prozor se nalazio u sastavu
Neretvanskog kadiluka u kliskom sandzaku: krajem XVI
vijeka pripojen je sarajevskom mulaluku u cijem je
sastavu ostao do 1852. godine. Prozorski kraj je dao
dvojicu valija i to Bosnac Varvar Ali-Pasu i Serdar
Ali-pasu.
|
|
|
| |
|