Prozorski
kraj je i za vrijeme Kraljevine Jugoslavije
bio i ostao izrazito nerazvijen kraj u
privrednom pogledu. Prema popisu
stanovnistva koje je izvrseno u martu 1931.
godine u srezu je zivjelo 14.713 stanovnika.
Od toga je u samom Prozoru zivjelo 1.200.
90% cinilo je seljastvo nastanjeno u 58
sela. U tim selima, kao i u cijelom
prozorskom kraju, dominirala je proizvodnja
hljebnih zitarica.
U to
vrijeme Prozor je bio tipicna bosanska
kasaba, koju su zaobisli svi vazniji tokovi,
koji su prosli kroz mnoga druga mjesta. Zbog
toga Prozor se ni decenijama, ni stoljecima
nije mijenjao, niti je zabiljezio ikakav
vidan rast. To je i dalje bilo mjesto koje
je koje je imalo 1.200 stanovnika, sa oko
300 stambenih i nesto gospodarskih zgrada i
javnih ustanova. Glavnu gradsku ulicu cinila
je cesta koja je iz doline Neretve preko
Makljena vodila u dolinu Vrbasa. Tu je bila
smjestena prozorska carsija, u kojoj se osim
javnih ustanova, nalazilo oko deset
trgovackih radnji, isto toliko zanatskih,
petnaest kafana i gostiona, manji hotel i
han.Od prihoda ostvarenih u zanatstvu,
trgovini, ugostiteljstvu i drzavnoj sluzbi
prezivljavalo je skoro pola gradskog
stanovnistva.
U periodu
izmedu dva svjetska rata kulturne
manifestacije su bile vrlo rijetke i
siromasne po sadrzaju. Tada su u Prozoru
djelovali muslimansko kulturno-prosvjetno
drustvo "Uhuvet", Cinovnicki klub
i Hrvatska citaonica. Od svih
kulturno-prosvjetnih drustava
najvise je "Uhuvet" ostavio tu
traga. Drustvo pocinje tamburaskom sekcijom,
citaonicom i bibliotekom, sa malim brojem
knjiga
U ovom
kraju sve do 1935/36. godine jedino dvije
aktivne partije su bili HSS i JMO. Hrvatski
dio naroda ovog kraja je podrzavao politiku
Hrvatske seljacke stranke, jos od samog
stvaranja SHS. Muslimani Prozora svoje
povjerenje dali su Mehmedu Spahi i njegovoj
stranki.
Pred sami
Drugi svjetski rat formira se celija KPJ u
Prozoru, ciji je osnivac bio prvi komunista
u Prozoru, prvi student i fakultetski
obrazovan Bosnjak u Prozoru Osman Sabitovic
- Bego. U to vrijeme u Prozoru se javlja i
razvija revolucionarni radnicki pokret, ciji
nosioci nisu bili radnici proleteri, vec
mladi iz razlicitih drustvenih slojeva.
A. B.