|
Sve se donedavno
smatralo da je covjek na tlu Bosne i Hercegovine tek u
mladjem kamenom dobu (neolitu), tj. prije pet-sest
hiljada godina. Medutim, kako odmicu arheoloska
istrazivanja te granice se sve vise pomjeraju unazad.
Ta istrazivnja su dokazala da je prostor Bosne i
Hercegovine bio naseljen jos u starijem kamenom dobu
(paleolitu). Ta arheoloska nalazista nalaze se i na
prostoru doline Rame - na Velikoj Gradini u Varvari na
Vrelu Rame. Nalazi predstavljaju grubo obradene kamene
strugalice i rucne siljke (sjekire), izradene od
tvrdog kamena kao sto su jaspis, ahat i kalcedon.
Oblik i nacin izrade jednog primjerka, nadenog na
Velikoj Gradini na Vrelu Rame, pripada meduledenom
dobu mousteriena, koja se razvijala u razdoblju izmedu
125 000 i 60 000 godina st.e. Na Velikoj Gradini na
Vrelu Rame nadjen je citav komplet modela kucnog
namjestaja izradenog od gline, koji je vjerovatno
sluzio kao djecje igracke, i koji vjerno reproducira
pec, sto, stolice i dr. Za vrijeme Antike na prostoru
Bosne na kojem su zivjela ilirska plemena Rimljani su
cesto upadali. Prodiruci sa dalmatinske obale prema
unutrasnjosti; pretpostavlja se da su, stigli u Ramu
starim putem koji je iz Primorja vodio u unutrasnjost
Bosne, a koji je i doticao i dolinu Rame. Tim putem se
jos u prastara vremena odvijala trgovina izmedu
jadranske obale i njenog zaleda. Ostaci starog rimskog
grada Bistu Vetus, nalaze se u selu Varvara. Taj grad
je postojao i razvijao se u nekoliko vijekova. Pri
iskopavanju tu su izmedu ostalog otkriveni ostaci
rimskog vodovoda i jedna bazilika (crkva),
najvjerovatnije posvecena svetoj Barbari, pa se smatra
da je sadasnje naselje kasnije dobilo po njoj svoje
ime. Kada su Rimljani zauzeli Bosnu, u nju su pokusali
unijeti krscanstvo. Prve pouzdanije vijesti o
organiziranoj crkvi na ovim prostorima, potjecu iz VI
vijeka. Na poznatom salonitanskom sinodu odrzanom 530.
i 533. godine medu brojnim biskupima spominje se i
bosanski imenom Andrija, koji je zastupao besteonsku
biskupiju, nazvana tako po gradu Bistue Vetus, gdje je
imala sjediste, a koji se nalazio kod Varvare na Vrelu
Rame. Prvi znaci krize antickog drustva i raspada
rimske vlasti na Balkanu pojavili su se 602. godine,
kada su Slaveni presli Savu i upali na teritorij nase
zemlje.
|