|
|
| Prozorski
kraj i zupa Rama od slavenskog naseljavanja do pocetka
vladavine bana Borica |
|
| Pred
prodiranjem slavenskih plemena Rimljani su se povukli u
Dalmaciju, ali se ne zna kada je to tacno bilo i kad su
Slaveni zagospodarili Ramskom dolinom. Prve vijesti o
njima nalazimo "Ljetopisu" popa Dukljanina,
koji je pisan izmedu 1160. i 1180. godine, u kome pop
Dukljanin kaze da je zupa Rama jedno vrijeme bila u
sastavu ondasnje drzave Raske. Veze Rame sa drzavama na
istoku nisu dugo trajale, jer su vec polovinom XII
vijeka u ovaj kraj prodrli Madari. Dolaskom Slavena na
prostor Bosne, oni stvaraju pocetne formacije,
organizirane na teritorijalno-plemenskom principu, koje
nose naziv Sklavinije. Prostori koje su obuhvatale
Sklavinije vlikim dijelom su se podudarale sa oblastima
koje su jos u rimsko doba bile kultivirane za zivot, pa
se moze smatrati da je prostor doline Rame cinio jednu
takvu oblast. U periodu stvaranja manjih slavenskih
zemalja do dolaska na vlast bana Borica Bosna je bila u
sastavu svojih susjeda, tj. pod naizmjenicnom vlascu
Raske, Duklje i Hrvatske, te u znaku globalne
predominacije cas Vizantije, cas Ugarske. Ugarski
kraljevi nastoje svim silama potciniti Bosnu. Da bi
ostvarili taj cilj ugarski kraljevi vrse snazan vojni i
politicki pritisak na Bosnu. Tako se u jednoj povelji
kralja Bele II iz 1137. godine navodi Bosna kao
vojvodstvo (Bosniensis ducatus) u okviru njegovog
kraljevstva. Od slijedece 1138. godineu tituli ugarskih
kraljeva, medu ostalim, redovno se stavlja Rama (Ramae
rex). U literaturi se cesto smatra da se imenom ove male
zupe oznacava cijela Bosna. Ova titula, uglavnom,
izrazava ugarske pretenzije na Bosnu, a time i zupu
Ramu. |
|
|
| |
|